Oznake na gumama

Uvod

Ovisno o godišnjem dobu, geografskoj lokaciji i klimi koja vlada u određenom području koriste se i različite vrste automobilskih guma. Tako postoje ljetne gume, zimske gume te cjelogodišnje gume. Gume su izrađene iz nekoliko slojeva i dijelova, a postoje gume koje imaju zračnicu i one bez zračnice. Ove posljednje, bez zračnice, upotrebljavaju se na automobilima.

Ljetno-zimske gume

Vjerojatno vas zanima što znači M+S, radi li se o ljetno-zimskoj gumi? Gume se razlikuju prema sastavu i obliku gazne površine, a te dvije karakteristike do izražaja dolaze ovisno o temperaturi okoline i površini preko koje guma prelazi (voda, snijeg…). Zbog toga se gume različito ponašaju pri niskim i pri visokim temperaturama. Zbog toga se ljetne gume koriste baš ljeti, jer su namijenjene za vožnju iznad 7 stupnjeva. Zimske su pak namijenjene za vožnju ispod 7 stupnjeva i one su mekše te bolje reagiraju na niske temperature. Samim tim, te gume bolje drže vozilo na cesti. Ukoliko se zimske gume koriste i pri visokim temperaturama, tada zbog njihovog sastava dolazi do ubrzane potrošnje. Jako je bitno i prianjanje gume po površini, a za to je najviše zaslužna širina gume, odnosno oblik površine gume koji se također različito finalizira - ovisno da li je guma namijenjena za kišu, snijeg. Naravno da bi najidealnije bilo kada bi se cijela površina gume prijanjala na cestu, tada bi guma trebala biti potpuno glatka. Međutim, što s vodom koja se nalazi ispod gume? Nju je potrebno odvoditi tijekom vožnje izvan gazne površine, putem kanala i šara, kako ne bi došlo do aquaplaninga. Odnosno, kako guma ne bi izgubila kontakt s cestom i kako ne bi klizila po površini vode. Stoga bi se potpuno glatka guma mogla koristiti samo po potpuno suhim cestama (sjetite se primjera bolida u Formuli 1).

M+S

Na gumama se mogu pronaći o oznake M+S (Mud + Snow, odnosno blato i snijeg). Iako mnogi misle kako ova dva slova označavaju cjelogodišnju gumu, znači gumu koja se može koristiti i ljeti i zimi, M+S može značiti kako je riječ i o zimskoj, ali i o cjelogodišnjoj gumi, a potrebno je obratiti pozornost na oznaku pahuljice, koja se nalazi pored ova dva slova. Znači, zimska guma mora imati pahuljicu pored M+S.

Profil guma

Vjerojatno ste čuli za izraz niskoprofilna guma. U praksi, radi se o gumi koja je niža u odnosu na visokoprofilne gume, jednostavno rečeno. Ukoliko se pogledaju oznake visine gume, niskoprofilne gume su sve one gume koje imaju oznaku visine manju od 60. Niskoprofilne gume imaju ojačane bokove, zbog toga što su niže nego visokoprofilne, kako bi bočni oslonac dao što bolji feedback pri naginjanju vozila kroz zavoje, na primjer. Niskoprofilne gume su i manje udobne nego visokoprofilne, a to je upravo iz razloga što im je bok tvrđi.

Ljetne gume 

Tržište je danas vrlo dobro opskrbljeno kvalitetnim gumama ali i onim lošima, posebice iz Kine. Uz klasična svojstva, na suhoj podlozi, bitna osobina ljetne gume je i ponašanje na mokroj, skliskoj podlozi. Ukoliko vam je najvažnije da je automobil siguran tijekom kiše, birajte ljetne gume s najboljim test ocjenama na mokroj podlozi. Ljetne su gume napravljene od mekše smjese u odnosu na zimske što im jamči bolja svojstva pri temperaturama iznad 7 stupnjeva. Padne li temperatura (ispod 7 stupnjeva), smjesa ljetne gume će se stvrdnuti, što se neće dogoditi sa zimskom. Kada mijenjati gume novima? U principu, nakon što više „ne drže“, ili nakon što dubina profila postane manja od 2,5-3 mm, odnosno ako su gume starije od 3-4 godine. Gume starije od 8 godina obavezno zamijeniti. Koje gume odabrati? Neovisno o tipu gume (ljetna, zimska, cjelogodišnja) valja se osloniti na testove guma koji su danas na visokom nivou, neovisni te toliko utjecajni da u većini slučajeva i određuju tržišni uspjeh pojedine gume.

Savjet: dobra guma dolazi od renomiranog proizvođača i uglavnom je skuplja od konkurencije.

Zimske gume

U odnosu na ljetnu zimska je guma napravljena od drugačije gumene smjese te je otpornija na promjenu temperature, odnosno na hladnoću. Padne li temperatura (ispod 7 stupnjeva), smjesa zimske gume se neće stvrdnuti kao što će se to dogoditi s ljetnom. Samim time, zimska guma bolje „drži cestu“. Uz to, posjeduje i posebne lamele na gaznoj površini, za bolju apsorpciju snijega i leda.   Zimske gume na vanjskom rubu nose oznaku M+S (Mud & Snow; blato i snijeg) ili imaju istaknut simbol snježne pahuljice. Profil (dubina utora ili kanala na gaznoj površini) ne smije biti manji od 1,6 mm. Preporučljivo: 4 mm. Također, preporuča se i povećati tlak u zimskim gumama, u odnosu na ljetne za 0,2 bara, što pospješuje svojstva gume, kao i mijenjati zimske gume novima nakon tri odvožene sezone. Zimske gume trebaju biti istih dimenzija kao i ljetne (prema podacima u prometnoj dozvoli).  Savjet: montirati sve 4 zimske gume istog tipa (proizvođač + model), a ne samo na pogonske kotače.

Cjelogodišnje gume  

Adekvatna za korištenje tijekom ljeta i zime, no tek uvjetno adekvatna jer je riječ o gumama koje pokušavaju biti dobre i ljeti i zimi ali, u praksi, pružaju tek prosječne (u većini slučajeva i ispodprosječne) osobine u različitim vremenskim uvjetima.

Primjerice, lošiji zaustavni put i na suhoj i na mokroj podlozi kao i na snijegu, lošije držanje ceste...U principu nisu preporučljive, osim za vozače koji voze vrlo oprezno, uglavnom po gradu.

Dimenzije gume

Širina, visina i promjer gume osnovne su informacije o gumi.

Širina gume 

Prva brojka je oznaka širine gume (gazne površine) izražena u milimetrima, u ovom slučaju 195 mm. Što je guma šira to je automobil stabilniji, ima veću (širu) gaznu površinu, ali i veću površinu trenja, što pak znači veću potrošnju te lošije ponašanje na mokroj podlozi.  

Gume prate tehnološki razvoj automobila, koji su sve veći, te su s vremenom postale sve šire (VW Golf je nekada imao gume širine 165 mm, a danas, u prosjeku, 205 mm). Samim time, nema bojazni da je šira guma nesigurnija na mokroj podlozi.  

Standardne oznake širine guma: 135, 145, 155, 165, 175, 185, 195, 205, 215, 225, 230, 235, 245, 255, 265, 275, 285, 295, 305, 315, 325, 335.  

Savjet: montirati gume onih dimenzija koje su propisane od strane proizvođača (u prometnoj dozvoli).   

Datum proizvodnje gume

Prve dvije brojke označavaju tjedan u godini, a posljednje dvije i samu godinu proizvodnje. Primjer: DOT XXX XXX 0502 označava kako je guma proizvedena u petom tjednu 2002. godine.

Datum proizvodnje gume važan je jer guma s godinama gubi tražena svojstva. Zato isti mora biti označen prema ECE normi na vanjskoj strani gume te se ne smije, uslijed trošenja gume, izbrisati.

Riječ je o takozvanoj DOT oznaci iza koje slijedi šifrirana kombinacija brojaka i slova te potom i traženi datum proizvodnje koji se sastoji od 4 brojčane znamenke (prije tri). Prve dvije brojke označavaju tjedan u godini u kojoj je guma proizvedena, a posljednje dvije i samu godinu. Guma na kojoj piše datum proizvodnje iz neke od prethodnih godina, prije nego se guma kupuje, ne znači da je guma stara, kako mnogi krivo smatraju. Guma može biti stara i 5 godina u trenutku kupovine u trgovini, te se u tom slučaju smatra novom. Bitno je njezino pravilno skladištenje.

Visina gume 

Primjer: oznakagume 195/60 R 15 88 Q. Riječ jeodrugojbrojcikojaoznačavaprofilili „visinu“ gume, odnosnoveličinugumeodnaplatkadogaznepovršine (uovomslučaju 60). Brojka označava odnos između visine i širine gume u postocima.  

Na ovom primjeru, visina je 65% širine gume. Što je manji broj to je guma niža, sportskija – automobili s niskoprofilnim gumama su neudobniji jer guma ima manje „mesa“ koje apsorbira neravnine na cesti.  

Standardne oznake visine guma: 25, 35, 45, 55, 65, 75, 85.    

Promjer gume  

Primjer: oznaka gume 195/60 R 15 88 Q. Treća brojka – 15, označava promjer gume (i naplatka), izražen u colima (njemački Zoll) ili inčima, gdje je 1 inch = 2,54 cm. Prema tome, 15 cola je 38,1 cm.  

U principu, što je veći promjer (colaža) to je guma nižeg profila (sportski automobili imaju niskoprofilne gume na velikim naplatcima), no ne i kod terenaca, SUV i sličnih vozila.

Standardne oznake promjera guma: R10, R12, R13, R14, R14C, R15, R15C, R16, R16C, R17, R18, R19, R20, R21, R22, R23. 

Indeks opterećenja gume

Maksimalna težina koju guma može izdržati pri određenoj brzini.

Primjer: oznaka gume 195/60 R 15 88 Q.

Posljednja brojčana oznaka (88) označava indeks opterećenja gume (eng. load), odnosno maksimalnu težinu koju guma može izdržati pri određenoj brzini koja je naznačena na gumi (u ovom slučaju Q = 160 km/h). U konkretnom slučaju oznaka 88 jamči da guma može izdržati maksimalnih 560 kg opterećenja.

Standardne oznake indeksa opterećenja guma:

50         190 kg

51         195 kg

52         200 kg

53         206 kg

54         212 kg

55         218 kg

56         224 kg

57         230 kg

58         236 kg

59         243 kg

60         250 kg

61         257 kg

62         265 kg

63         272 kg

64         280 kg

65         290 kg

66         300 kg

67         307 kg

68         315 kg

69         325 kg

70         335 kg

71         345 kg

72         355 kg

73         365 kg

74         375 kg

75         387 kg

76         400 kg

77         412 kg

78         425 kg

79         437 kg

80         450 kg

81         462 kg

82         475 kg

83         488 kg

84         500 kg

85         515 kg

86         530 kg

87         545 kg

88         560 kg

89         580 kg

90         600 kg

91         615 kg

92         630 kg

93         650 kg

94         670 kg

95         690 kg

96         710 kg

97         730 kg

98         750 kg

99         775 kg

100       800 kg

101       825 kg

102       850 kg

103       875 kg

104       900 kg

105       925 kg

106       950 kg

107       975 kg

108       1000 kg

109       1030 kg

110       1060 kg

111       1090 kg

112       1120 kg

113       1150 kg

114       1180 kg

115       1210 kg

116       1250 kg

117       1280 kg

118       1325 kg

119       1360 kg

120       1400 kg

121       1450 kg

122       1500 kg

123       1550 kg

124       1600 kg