Uvod
Ovisno o godišnjem dobu, geografskoj lokaciji i klimi koja vlada u određenom području koriste se i različite vrste automobilskih guma. Tako postoje ljetne gume, zimske gume te cjelogodišnje gume. Gume su izrađene iz nekoliko slojeva i dijelova, a postoje gume koje imaju zračnicu i one bez zračnice. Ove posljednje, bez zračnice, upotrebljavaju se na automobilima.
Ljetno-zimske gume
Vjerojatno vas zanima što znači M+S, radi li se o ljetno-zimskoj gumi? Gume se razlikuju prema sastavu i obliku gazne površine, a te dvije karakteristike do izražaja dolaze ovisno o temperaturi okoline i površini preko koje guma prelazi (voda, snijeg…). Zbog toga se gume različito ponašaju pri niskim i pri visokim temperaturama. Zbog toga se ljetne gume koriste baš ljeti, jer su namijenjene za vožnju iznad 7 stupnjeva. Zimske su pak namijenjene za vožnju ispod 7 stupnjeva i one su mekše te bolje reagiraju na niske temperature. Samim tim, te gume bolje drže vozilo na cesti. Ukoliko se zimske gume koriste i pri visokim temperaturama, tada zbog njihovog sastava dolazi do ubrzane potrošnje. Jako je bitno i prianjanje gume po površini, a za to je najviše zaslužna širina gume, odnosno oblik površine gume koji se također različito finalizira – ovisno da li je guma namijenjena za kišu, snijeg. Naravno da bi najidealnije bilo kada bi se cijela površina gume prijanjala na cestu, tada bi guma trebala biti potpuno glatka. Međutim, što s vodom koja se nalazi ispod gume? Nju je potrebno odvoditi tijekom vožnje izvan gazne površine, putem kanala i šara, kako ne bi došlo do aquaplaninga. Odnosno, kako guma ne bi izgubila kontakt s cestom i kako ne bi klizila po površini vode. Stoga bi se potpuno glatka guma mogla koristiti samo po potpuno suhim cestama (sjetite se primjera bolida u Formuli 1).
M+S
Na gumama se mogu pronaći o oznake M+S (Mud + Snow, odnosno blato i snijeg). Iako mnogi misle kako ova dva slova označavaju cjelogodišnju gumu, znači gumu koja se može koristiti i ljeti i zimi, M+S može značiti kako je riječ i o zimskoj, ali i o cjelogodišnjoj gumi, a potrebno je obratiti pozornost na oznaku pahuljice, koja se nalazi pored ova dva slova. Znači, zimska guma mora imati pahuljicu pored M+S.
Profil guma
Vjerojatno ste čuli za izraz niskoprofilna guma. U praksi, radi se o gumi koja je niža u odnosu na visokoprofilne gume, jednostavno rečeno. Ukoliko se pogledaju oznake visine gume, niskoprofilne gume su sve one gume koje imaju oznaku visine manju od 60. Niskoprofilne gume imaju ojačane bokove, zbog toga što su niže nego visokoprofilne, kako bi bočni oslonac dao što bolji feedback pri naginjanju vozila kroz zavoje, na primjer. Niskoprofilne gume su i manje udobne nego visokoprofilne, a to je upravo iz razloga što im je bok tvrđi.
Ljetne gume
Tržište je danas vrlo dobro opskrbljeno kvalitetnim gumama ali i onim lošima, posebice iz Kine. Uz klasična svojstva, na suhoj podlozi, bitna osobina ljetne gume je i ponašanje na mokroj, skliskoj podlozi. Ukoliko vam je najvažnije da je automobil siguran tijekom kiše, birajte ljetne gume s najboljim test ocjenama na mokroj podlozi. Ljetne su gume napravljene od mekše smjese u odnosu na zimske što im jamči bolja svojstva pri temperaturama iznad 7 stupnjeva. Padne li temperatura (ispod 7 stupnjeva), smjesa ljetne gume će se stvrdnuti, što se neće dogoditi sa zimskom. Kada mijenjati gume novima? U principu, nakon što više „ne drže“, ili nakon što dubina profila postane manja od 2,5-3 mm, odnosno ako su gume starije od 3-4 godine. Gume starije od 8 godina obavezno zamijeniti. Koje gume odabrati? Neovisno o tipu gume (ljetna, zimska, cjelogodišnja) valja se osloniti na testove guma koji su danas na visokom nivou, neovisni te toliko utjecajni da u većini slučajeva i određuju tržišni uspjeh pojedine gume.
Savjet: dobra guma dolazi od renomiranog proizvođača i uglavnom je skuplja od konkurencije.
Zimske gume
U odnosu na ljetnu zimska je guma napravljena od drugačije gumene smjese te je otpornija na promjenu temperature, odnosno na hladnoću. Padne li temperatura (ispod 7 stupnjeva), smjesa zimske gume se neće stvrdnuti kao što će se to dogoditi s ljetnom. Samim time, zimska guma bolje „drži cestu“. Uz to, posjeduje i posebne lamele na gaznoj površini, za bolju apsorpciju snijega i leda. Zimske gume na vanjskom rubu nose oznaku M+S (Mud & Snow; blato i snijeg) ili imaju istaknut simbol snježne pahuljice. Profil (dubina utora ili kanala na gaznoj površini) ne smije biti manji od 1,6 mm. Preporučljivo: 4 mm. Također, preporuča se i povećati tlak u zimskim gumama, u odnosu na ljetne za 0,2 bara, što pospješuje svojstva gume, kao i mijenjati zimske gume novima nakon tri odvožene sezone. Zimske gume trebaju biti istih dimenzija kao i ljetne (prema podacima u prometnoj dozvoli). Savjet: montirati sve 4 zimske gume istog tipa (proizvođač + model), a ne samo na pogonske kotače.
Cjelogodišnje gume
Adekvatna za korištenje tijekom ljeta i zime, no tek uvjetno adekvatna jer je riječ o gumama koje pokušavaju biti dobre i ljeti i zimi ali, u praksi, pružaju tek prosječne (u većini slučajeva i ispodprosječne) osobine u različitim vremenskim uvjetima.
Primjerice, lošiji zaustavni put i na suhoj i na mokroj podlozi kao i na snijegu, lošije držanje ceste…U principu nisu preporučljive, osim za vozače koji voze vrlo oprezno, uglavnom po gradu.
Dimenzije gume
Širina, visina i promjer gume osnovne su informacije o gumi.
Širina gume
Prva brojka je oznaka širine gume (gazne površine) izražena u milimetrima, u ovom slučaju 195 mm. Što je guma šira to je automobil stabilniji, ima veću (širu) gaznu površinu, ali i veću površinu trenja, što pak znači veću potrošnju te lošije ponašanje na mokroj podlozi.
Gume prate tehnološki razvoj automobila, koji su sve veći, te su s vremenom postale sve šire (VW Golf je nekada imao gume širine 165 mm, a danas, u prosjeku, 205 mm). Samim time, nema bojazni da je šira guma nesigurnija na mokroj podlozi.
Standardne oznake širine guma: 135, 145, 155, 165, 175, 185, 195, 205, 215, 225, 230, 235, 245, 255, 265, 275, 285, 295, 305, 315, 325, 335.
Savjet: montirati gume onih dimenzija koje su propisane od strane proizvođača (u prometnoj dozvoli).
Datum proizvodnje gume
Prve dvije brojke označavaju tjedan u godini, a posljednje dvije i samu godinu proizvodnje. Primjer: DOT XXX XXX 0502 označava kako je guma proizvedena u petom tjednu 2002. godine.
Datum proizvodnje gume važan je jer guma s godinama gubi tražena svojstva. Zato isti mora biti označen prema ECE normi na vanjskoj strani gume te se ne smije, uslijed trošenja gume, izbrisati.
Riječ je o takozvanoj DOT oznaci iza koje slijedi šifrirana kombinacija brojaka i slova te potom i traženi datum proizvodnje koji se sastoji od 4 brojčane znamenke (prije tri). Prve dvije brojke označavaju tjedan u godini u kojoj je guma proizvedena, a posljednje dvije i samu godinu. Guma na kojoj piše datum proizvodnje iz neke od prethodnih godina, prije nego se guma kupuje, ne znači da je guma stara, kako mnogi krivo smatraju. Guma može biti stara i 5 godina u trenutku kupovine u trgovini, te se u tom slučaju smatra novom. Bitno je njezino pravilno skladištenje.
Visina gume
Primjer: oznakagume 195/60 R 15 88 Q. Riječ jeodrugojbrojcikojaoznačavaprofilili „visinu“ gume, odnosnoveličinugumeodnaplatkadogaznepovršine (uovomslučaju 60). Brojka označava odnos između visine i širine gume u postocima.
Na ovom primjeru, visina je 65% širine gume. Što je manji broj to je guma niža, sportskija – automobili s niskoprofilnim gumama su neudobniji jer guma ima manje „mesa“ koje apsorbira neravnine na cesti.
Standardne oznake visine guma: 25, 35, 45, 55, 65, 75, 85.
Promjer gume
Primjer: oznaka gume 195/60 R 15 88 Q. Treća brojka – 15, označava promjer gume (i naplatka), izražen u colima (njemački Zoll) ili inčima, gdje je 1 inch = 2,54 cm. Prema tome, 15 cola je 38,1 cm.
U principu, što je veći promjer (colaža) to je guma nižeg profila (sportski automobili imaju niskoprofilne gume na velikim naplatcima), no ne i kod terenaca, SUV i sličnih vozila.
Standardne oznake promjera guma: R10, R12, R13, R14, R14C, R15, R15C, R16, R16C, R17, R18, R19, R20, R21, R22, R23.
Indeks opterećenja gume
Maksimalna težina koju guma može izdržati pri određenoj brzini.
Primjer: oznaka gume 195/60 R 15 88 Q.
Posljednja brojčana oznaka (88) označava indeks opterećenja gume (eng. load), odnosno maksimalnu težinu koju guma može izdržati pri određenoj brzini koja je naznačena na gumi (u ovom slučaju Q = 160 km/h). U konkretnom slučaju oznaka 88 jamči da guma može izdržati maksimalnih 560 kg opterećenja.
Standardne oznake indeksa opterećenja guma:
50 190 kg
51 195 kg
52 200 kg
53 206 kg
54 212 kg
55 218 kg
56 224 kg
57 230 kg
58 236 kg
59 243 kg
60 250 kg
61 257 kg
62 265 kg
63 272 kg
64 280 kg
65 290 kg
66 300 kg
67 307 kg
68 315 kg
69 325 kg
70 335 kg
71 345 kg
72 355 kg
73 365 kg
74 375 kg
75 387 kg
76 400 kg
77 412 kg
78 425 kg
79 437 kg
80 450 kg
81 462 kg
82 475 kg
83 488 kg
84 500 kg
85 515 kg
86 530 kg
87 545 kg
88 560 kg
89 580 kg
90 600 kg
91 615 kg
92 630 kg
93 650 kg
94 670 kg
95 690 kg
96 710 kg
97 730 kg
98 750 kg
99 775 kg
100 800 kg
101 825 kg
102 850 kg
103 875 kg
104 900 kg
105 925 kg
106 950 kg
107 975 kg
108 1000 kg
109 1030 kg
110 1060 kg
111 1090 kg
112 1120 kg
113 1150 kg
114 1180 kg
115 1210 kg
116 1250 kg
117 1280 kg
118 1325 kg
119 1360 kg
120 1400 kg
121 1450 kg
122 1500 kg
123 1550 kg
124 1600 kg